Na pitanja odgovara Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije
Pitanje: Kako je protekao razgovor s europskim kolegama?
S. Lavrov: Razgovor s visokim predstavnicima EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i 27 ministara vanjskih poslova EU trajao je oko četiri sata.
Raspravljali smo o svim pitanjima, koje su na dnevnom redu odnosa Rusije i EU, kao i o brojnim međunarodnim i regionalnim problemima. Što se tiče bilateralnih odnosa, prioritet je priprema za sastanak Rusije i EU, koji će biti održan u prosincu u Bruxellesu. Naše je zajedničko mišljenje da se, unatoč poteškoćama i smetnjama u energetskom dijalogu te pripremi sporazuma o drugim stvarima, razgovor mora odvijati na strateški način. Ponajprije zato jer su Rusija i EU strateški partneri.
Velik dio poteškoća u našoj gospodarskoj suradnji posljedica su nedavnog ulaska Rusije u WTO. Brojna ruska tijela, firme i gospodarski agenti "uhodavaju se" u novonastaloj situaciji, a EU partneri se "uhodavaju" sa nama. Zajednička pitanja su složena ali premostiva. Svi zajedno smatramo da je potrebno ishoditi upravo iz strateških perspektiva, budući da je EU najveći trgovački partner Rusije. Prošle je godine zajednička vanjska trgovina bila 400 mlrd. dolara, a ove će godine, čini se biti još i veća. Obadvije strane razumiju da je objektivno neophodna maksimalna bliskost u svim područjima.
Mi smo podsjetili kolege na inicijativu Predsjednika Rusije Vladimira Putina, koju je on predložio na sastanku Rusija-EU početkom lipnja u Streljni (Rusija - B.V.) o zajedničkom stvaranju ekonomskog i ljudskog prostora od Atlantika do Tihog oceana. Za to postoje svi uvjeti, a ključno pitanje za ostvarivanje cilja jest ukidanje viznog sustava. Potvrdili smo da se popis uvjeta koji su za to neophodni, realizira na obje strane. Taj je popis bio utvrđen prije manje od godinu dana. Na slijedećem će sastanku biti pročitan izvještaj o tome na koji se način realiziraju ti usklađeni koraci i što još valja učiniti.
Istovremeno sa aktivnošću usmjerenom ka ukidanju viznog sustava, htjeli bi u dogledno vrijeme završiti rad na dogovoru o daljnjoj liberalizaciji viznog sustava, koje će povećati broj građana sa viznim olakšicama i građana kojima je dopušteno putovanje bez vize. Za sada, EU razmišlja o našem prijedlogu uključivanja u sporazum svih nositelja biometrijskih službenih putovnica (putovnice državnih dužnosnika, razlikuju se od diplomatskih putovnica - B.V.). Takvih je u Rusiji oko 15 tisuća. U Njemačkoj, na primjer, takvih je oko 30 tisuća, a u cijeloj EU oko 150 tisuća. Mi smo voljni uzajamno ukinuti vizni režim za sve nositelje takvih putovnica. Isti je modus EU koristila u razgovoru sa Ukrajinom. Više od 50 zemalja nema vizni sustav sa EU, neovisno o tipu putovnice.
Čini mi se da je naša pozicija poštena i otvorena. I danas smo objasnili našim partnerima naš pristup tom pitanju. Nadam se da su nas čuli, te da će ovo pitanje biti riješeno u vrlo kratkom roku.
Što se tiče međunarodnih zbivanja, razgovarali smo o situaciji na Bliskom Istoku, Sjevernoj Africi te o Iranu, Siriji, Kosovu, problemu Cipra, Sjeverno-korejskom nuklearnom pitanju, stanju u Nagorno-Karabahu i Pridnjestrovskom rješenju. Kolege su bili zainteresirani našom ocjenom tekućih događaja u Gruziji. Potvrdili smo da očekujemo formiranje nove vlade i pristupanje novih ministara svojim dužnostima. Tek ćemo nakon toga dati procjenu nove vlade, nakon konkretnih praktičnih aktivnosti i stavu, koji će biti zauzet naspram Rusiji i općenito naspram situaciji na Južnom Kavkazu.
***
Pitanje: Danas ste rekli, da je Rusija spremna u Vijeću Sigurnosti UN-a legalizirati Ženevski sporazum. Što se podrazumijevali?
S. Lavrov: "Legalizirati" je krivi izraz. Ženevski sporazum je legitimni dokument, koji je rezultat dogovora između svih stalnih članova Vijeća Sigurnosti UN-a, Turske, Arapske lige, EU-a i Glavnog tajnika UN-a.
Predložili smo da taj apsolutno legitiman dokument bude odobren u Vijeću Sigurnosti kako bi dobio dodatnu snagu. Nije stvar u tome da sporazum bude pravno obavezujući, već da se izvršava i poštuje. Za to je potrebno da svi oni, koji imaju utjecaj na različite sirijske strane ispune dva osnovnih uvjeta tog dokumenta. Kao prvo, neophodno je primorati sve zaraćene sirijske snage da istovremeno obustave nasilje po povratku UN-ovih promatrača, koji će bilježiti tko, i na koji način poštuje uvjete.
Kao drugo, svi trebaju sjesti za pregovarački stol kako bi se dogovorili o strukturi prijelaznog upravnog tijela, koji će vršiti sve vladine funkcije te paralelno pripremati novi projekt ustava i izbore. To je to. Vrlo jednostavno.
No ako će naši partneri inzistirati na tome, da prvo vladine snage obustave vojnu aktivnost i odu iz svih gradova i mjesta, to neće imati pozitivnog učinka. Vlada to neće prihvatiti, jer je već tako postupala nekoliko puta: prošle jeseni, kada je bio utvrđen plan K.Annana. Čim vladine snage napuštaju gradove, zauzimaju ih pobunjenici. Potrebno je da sve bude sinkronizirano, na obadvije strane. A za to je potrebno izvršiti pritisak na sve zaraćene strane, kako na vladu, tako i na opoziciju.
Pitanje: Organizacija "Human Rights Watch" tvrdi da sirijsko vojno zrakoplovstvo koristi sovjetske kasetne bombe. Postoji li dokaz tih tvrdnji?
S. Lavrov: Informacija nije potvrđena. Letimice sam vidio reportažu na televiziji. Ne mogu ništa reći. Ta je regija puna oružja. I sada se u Siriju ilegalno uvoze ogromne količine oružja iz drugih zemalja. Ratuju i plaćenici a postoje i strani instruktori. To je već potvrđeno u nezavisnim medijima, uključujući engleski "Daliy Telegraph", čija je novinarka bila na području Idliba u logoru pobunjenika. Tamo je, prema njenoj tvrdnji susrela instruktore koji su bili bivši pripadnici specijalnih postrojbi jedne od skandinavskih zemalja. Shvatite da je globalna povezanost tog konflikta vrlo široka. Oružja ima napretek, regija im je preplavljena. Vrlo je teško ustanoviti tko i odakle dovozi municiju i sve vrste oružja.
Kao što već znate, priča se o sovjetskom podrijetlu dotičnih kasetnih bombi. Do dan danas se sa većinom država Istočne Europe, bivšim članicama Varšavskog pakta i SEV-a ne možemo izaći na zelenu granu u pitanju potpisivanja sporazuma o reguliranju njihove ne-licencirane proizvodnje bivšeg sovjetskog oružja.
Potrebno je više reda.
Intervju objavljen na site-a Stalne misije Ruske Federacije u Europskoj Uniji
15.10.2012
http://www.russianmission.eu/ru/novosti/otvety-ministra-inostrannykh-del-rossii-svlavrova-na-voprosy-rossiiskikh-smi-po-itogam-vstre
Prijevod s ruskog jezika (preveo B.Vidmarović)
No comments:
Post a Comment